Kožni nabori koji zaštićuju oko na čijim se prednjim rubovima nalaze trepavice.
Kožni nabori koji zaštićuju oko na čijim se prednjim rubovima nalaze trepavice.
Prednji prozirni deo vanjske očne ovojnice, jače zavijena i zato i izbočenija od beonjače. Ona je prvi deo optičkog aparata oka. Njena jačina iznosi oko 43 dioptrije.
Neprozirni deo je vanjske očne ovojnice, čija je funkcija da zaštićuje oko, pruža protutežu očnom pritisku i služi kao hvatište za mišiće koji pokreću oko.
Neprozirni deo je vanjske očne ovojnice, čija je funkcija da zaštićuje oko, pruža protutežu očnom pritisku i služi kao hvatište za mišiće koji pokreću oko.
Vanjski očni mišići pokreću očnu jabučicu u svim smerovima. Tako je omogućeno da slika predmeta uvek padne na mrežnicu bez pokretanja glave.
Oko pokreće šest vanjskih mišića očne jabučice i to dva kosa i četiri ravna.
Vanjski očni mišići pokreću očnu jabučicu u svim smerovima. Tako je omogućeno da slika predmeta uvek padne na mrežnicu bez pokretanja glave.
Oko pokreće šest vanjskih mišića očne jabučice i to dva kosa i četiri ravna.
Funkcija vidnog živca je da omogući prenos električnih impulsa nastalih na mrežnici za dalju obradu u mozak, gde se stvara trodimenzonalna slika visoke rezolucije u koloru.
Poput dijafragme šarenica reguliše količinu svetlosti koja ulazi u oko. U njenoj sredini se nalazi otvor, zenica (pupila).-
Poput dijafragme šarenica reguliše količinu svetlosti koja ulazi u oko. U njenoj sredini se nalazi otvor, zenica (pupila).-
Prednja očna sobica je prostor koji je sa prednje strane omeđen rožnicom a pozadi sa šarenicom i delom očnog sočiva.
Stražnja očna sobica je sa prednje strane omeđena šarenicom a sa stražnje staklastim telom.
Obe očne komore su ispunjene očnom vodicom. Ona sudeluje u prehrani rožnice i očnog sočiva i omogućuje održavanje očnog pritiska.
Očno sočivo je bikonveksno sočivo promera 9mm i debljine od 3,7 do 4,4 mm, optičke jačine od 18 do 32 dioptrije u zavisnosti od stepena akomodacije.
Glavna funkcija očnog sočiva je da omogući pojavu jasne slike na mrežnici pri gledanju kako udaljenih tako i bliskih predmeta.
Nalazi se ispred nazubljene linije mrežnice. Izlučuje očnu vodicu a glavni joj je deo cilijarni mišić koji koji omogućuje akomodaciju očnog sočiva.
Nalazi se ispred nazubljene linije mrežnice. Izlučuje očnu vodicu a glavni joj je deo cilijarni mišić koji koji omogućuje akomodaciju očnog sočiva.
Tanka opna koja spaja očne kapke sa očnom jabučicom. Omogućuje lako pokretanje očne jabučice.
Tanka opna koja spaja očne kapke sa očnom jabučicom. Omogućuje lako pokretanje očne jabučice.
Nastavlja se na cilijarni mišić i ima u sebi obilje krvnih sudova za prehranu unutrašnjih delova oka, a uz to sudeluje u regulaciji očnog pritiska.
Mrežnjača je funkcionalno najvažniji i najsloženije građeni deo oka koji prima svetlosne nadražaje.
Kao fotoreceptorni organ pretvara svetlosnu energiju fotohemijskim putem u električnu energiju.
Mrežnjača je funkcionalno najvažniji i najsloženije građeni deo oka koji prima svetlosne nadražaje.
Kao fotoreceptorni organ pretvara svetlosnu energiju fotohemijskim putem u električnu energiju.
Područije žute pege je mesto najjasnijeg vida. Građena je uglavnom od štapića i čunjića, glavnih receptora vida, pa je zbog toga to mesto najositljivije na svetlosne podražaje.
Staklasto telo je polutekuća prozirna masa. Ona propušta fokusirane svetlosne snopove do mrežnice, održava mrežnicu prilepljenu za žilnicu i održava napetom očnu jabučicu dajući joj loptasti oblik.
To je mesto gde vidni živac izlazi iz oka. U području slepe pege nema ni štapić a ni čunjuića koji su osetljivi na svetlosne podražaje, pa je zbog toga to područje slepo.
